Kako predvidjeti nepredvidivo?

U posljednje vrijeme svjedoci smo velikog broja istraživanja. S težnjom da nepredvidivo postane predvidivo, istraživanja nam služe kao vrijedan alat i predstavljaju oslonac osiguravajući nam jasne i egzaktne podatke kako s tržišta tako i od zaposlenih unutar kompanije i omogućavaju nam da se ne rukovodimo samo pretpostavkama.

Koliko su zaposleni zadovoljni radom u tvrtki ili aktualnim radom od kuće? Koliko su zadovoljni beneficijama koje nudi kompanija? Jesu li te beneficije adekvatne ili ne? Želite li procijeniti kompetencije zaposlenih ili menadžera? Do odgovora temeljenih na pretpostavkama možete doći koristeći već postojeće razrađene i usvojene metodologije.

Ako želite kreirati istraživanje koje bi testiralo jedinstvenu pretpostavku unutar vaše tvrtke, u tome vam značajno može pomoći 6 osnovnih pravila dobrog istraživanja koje vam u nastavku predstavljamo.

1. Nulto pravilo – jasan plan komunikacije

Kreirajte jasan plan komunikacije prema zaposlenima u vezi s istraživanjem koje planirate provesti. Plan treba sadržavati: svrhu istraživanja, komunikaciju rezultata istraživanja i što će uslijediti nakon istraživanja. Točnije, komunicirajte zašto provodite istraživanje, zatim da će glavni nalazi biti predstavljeni svim zaposlenima i na kraju da će rezultati istraživanja dovesti do uvođenja promjena koje se pokažu kroz istraživanje da su zaposlenima potrebne, a sve to s ciljem da se kreira bolje radno okruženje.

Ovaj plan služi kako bi zaposleni razumjeli koliko su njihovi odgovori važni i da se napravi pozitivna klima i potaknu iskreni odgovori. Potrebno je da komunikacija bude u pozitivnom tonu, ne ostavljajući mogućnost da zaposleni shvate istraživanje na pogrešan način, točnije, ključno je da ne pomisle da neko može imati negativne posljedice zbog svojih odgovora.

1. Definirajte cilj istraživanja

Kako biste kreirali kvalitetno istraživanje, neophodno je da započnete s jasnim formuliranjem CILJA istraživanja. O cilju istraživanja ovisi mnogo aspekata – na koji način ćemo provesti istraživanje, među kojom ciljnom grupom i kako ćemo formulirati pitanja.

Na primjer, ako tvrtka želi vidjeti koliko se zaposlenima svidio rad od kuće u vrijeme izvanrednog stanja, onda se to može mjeriti upitnikom zadovoljstva zaposlenih radom od kuće, na primjer online metodom. Međutim, ako tvrtka želi dublje istražiti zašto se zaposlenima svidio ili nije svidio rad od kuće onda će se opredijeliti za drugačije istraživanje, provest će se na primjer fokusirane grupne diskusije ili radionice s ciljem da se dublje istraže razlozi. Istraživači često preporučuju da je najbolje kombinirati ova dvije metode, kako bi se jedna pojava u potpunosti istražila, ma da nije neophodno.

2. Odredite ciljnu grupu

Nakon formuliranja cilja istraživanja, bitno je odrediti koja je ciljna grupa, točnije među kojom grupom zaposlenih želite provesti istraživanje. Ovo je značajno iz dva razloga – prvo je zato što ćete tako moći prilagoditi pitanja u samom upitniku, drugo je zato što to može utjecati na određivanje načina za provođenje istraživanja. Što se jasnije definira ciljna grupa to je kasnije lakše razumjeti rezultate.

3. Opredijelite se za način provođenja istraživanja i osigurajte anonimnost

Kada se utvrdi cilj i ciljna grupa istraživanja, često se i sam način istraživanja već nameće. Naime, online istraživanja su jeftinija i brža pa se u skladu s tim tvrtke češće odlučuju za online istraživanja ukoliko svi ili većina pripadnika ciljne grupe imaju pristup internetu i e-mail adresu. Online istraživanja često potežu pitanja anonimnosti, zato što se linkovi šalju na e-mail adrese zaposlenih tako da je jako važna adekvatna, već spomenuta komunikacija prema zaposlenima koja za cilj ima i da uvjeri ispitanike da su njihovi odgovori anonimni i da će se rezultati obrađivati grupno.

Kod “papir-olovka” istraživanja nameće se pitanje u kojim uvjetima su zaposleni popunjavali upitnik, da li im je bila osigurana privatnost ili ne, što je ključna stavka o kojoj treba voditi računa ako želite provesti istraživanje ovog tipa. Usprkos različitim nedostacima, obje metode su validne i pružaju adekvatnu sliku. Istraživanja pokazuju da veoma mali broj ispitanika ne odgovara iskreno na pitanja ukoliko se osiguraju odgovarajući uvjeti i garantira anonimnost.

4. Kreirajte nedvosmislen upitnik

Nakon utvrđivanja cilja, ciljne grupe i načina provođenja istraživanja, razvija se upitnik koji bi trebalo da bude kreiran u skladu sa načinom provođenja. Popunjavanje online upitnika ne bi trebalo trajati duže od 15 do 20 minuta, dok popunjavanje upitnika koji se popunjavaju direktno sa ispitanikom može trajati i duže. Kreiranje upitnika je posebno značajno za svako istraživanje, to predstavlja njegovu suštinu i osnovno pravilo je da svako pitanje mora biti jasno i precizno postavljeno. Ne smije  biti dvosmisleno, nejasno ili obuhvaćati više pitanja u jednom.

Kako bismo na kraju dobili pravu sliku, značajno je da se prilikom postavljanja pitanja stalno vraćamo na to što nam je cilj istraživanja i moramo znati zašto baš to pitanje želimo postaviti. Kako bismo provjerili svako pitanje, najbolje je da provedemo mali “pilot”, točnije da damo upitnik pojedincima koji neće biti ispitanici da ga popune i da daju svoje komentare.

5. Koristite demografska pitanja

Veoma značajan dio svakog upitnika je upravo “demografija” kako istraživači zovu ovu grupu pitanja. Demografija predstavlja osnove demografske karakteristike – spol, godine, obrazovanje i slično. U slučaju istraživanja u tvrtkama, tu se obično uključuje i sektor, dužina radnog staža u kompaniji i druge karakteristike bitne za specifično istraživanje.

Ova pitanja su bitna za analizu i predstavljanje rezultata, zato što omogućavaju dodatne zaključke i utvrđivanje značajnih razlika među različitim demografskim grupama. Na primjer, različite su razine zadovoljstva među različitim sektorima ili prema spolu. Posebno je zanimljivo da se često primjećuju značajne razlike u odgovorima onih koji rade duže vremena u kompaniji od onih koji rade kraće.

6. Reagirajte na rezultate istraživanja

I na kraju, svako istraživanje koje se provodi unutar kompanije mora pratiti i reakcija kompanije. Nakon završenog istraživanja, neophodno je da tvrtka uvede barem neke promjene kako bi zaposleni bili svjesni da je istraživanje dalo rezultat. U suprotnom, dolazi do toga da zaposleni doživljavaju da se njihovo mišljenje ne cijeni i da nije doprinijelo bilo kakvoj promijeni, te u skladu s tim na sljedeće istraživanje vjerojatno neće željeti ni odgovarati ili će davati lažne ili poželjne odgovore. Na ovaj način kreirate otvorenu kulturu u kojoj zaposleni mogu slobodno dati svoje mišljenje i predlagati promijene.

Tijekom cijelog procesa istraživanja, od nulte do šeste točke, važno je nikada ne gubiti iz vida osnovni cilj i pokretač istraživanja. Istraživanje je alat koji služi svrsi, ne cilj i odgovor sam po sebi.  Istraživanje je jedan od načina da čujemo, bolje sagledamo, osjetimo, promijenimo i unaprijedimo postojeće stanje i odnose. Upravo iz tog razloga važno je proces istraživanja obaviti sistematično i kvalitetno, vjerujemo da vam predloženi koraci u tome mogu pomoći.